ponedjeljak, 20. rujna 2010.

TOPLO UGOĐENA HLADNOĆA

Svaka prethodno eksploatirana emocija 
izuzetak je sa serijskim brojem.

Zima je, pak, zapušena prostorija
čiji panteistički slijepci 
ne slovkaju
čitanje Poslanice
svetoga Pavla Apostola
Antoineu Roquintinu.

Ovdje se sve zna:

Možemo biti i patke punjene Pekingom,
ali ne možemo u potpunosti
zanemariti činjenicu
da smo zanemareni.

Čak i kada bismo pred ulaz u zgradu 
Sabora
postavili eksploziv
evakuirajući 
svjetski poznato novorođenče
iz Božićnog Ustava. 

Vidjeli bismo da nas uglavnom nema
na pročelju 
civilizacijskog dijapozitiva
dok se, 
nagovarajući Kraljevstvo nebesko
na agrarnu reformu,
častimo optimizmom.







4 komentara:

  1. Kao što vidite vas par koji imate običaj svratiti na ovaj blog, odlučio sam maknuti arhivu. Ne brinite, to ne znači korak k novom gašenju bloga, jer sam obećao da to više neću činiti. Drugim riječima, ako nemam što staviti na blog, neću staviti dok se ne dogodi novo, ali neću ga ni brisati, jer ovo je područje dovoljno mirno i za takav korak nema potrebe. Osim toga, priču s Pokojnicima i pijancima započetu u listopadu 2007. želim nastaviti i dalje. Hoće li to u perspektivi dovesti do oživljavanja snažne blogerske komunikacije kakvu smo nekoć gajili, pretpostavljam, ne zavisi o meni. Bilo bi lijepo, ali ne bi bilo lijepo da se dižu i tenzije onda kako su se nekoć dizale...
    Htio bih sada napisati još toliko toga, ali neka... neka govori pjesma, ja sam svoje rekao! Lijep pozdrav!

    OdgovoriIzbriši
  2. E pa, Nataša, jebo te led! Ti se javiš, a jedina imaš opravdanje za nejavljanje!
    Mogla si reći: Jbg, punim vreće s pijeskom, Sava radi pizdarije...
    Svaka čast i drago mi je!

    OdgovoriIzbriši