srijeda, 4. kolovoza 2010.

PRIJE KORIZME

Ne volim visinu, ali svejedno

zavirim u nebo.


Gledam hoće li kiša

pomaknuti rok povratka

koji je priroda

postavila jatu

divljih gusaka.


Ne nalazim odgovor.


Gledanje u visinu potom

prepuštam

dugim i mračnim razgovorima

sa samim sobom.


Takav je jezik za jednu osobu.


Crn kao mrlja

od motornog ulja

što prolaznicima šapće:

Ovdje se gine!

Broj komentara: 9:

  1. U wordu sam napravio preinaku jednoga dijela pjesme, tek toliko da se zna, ako se tu ima što znati...

    OdgovoriIzbriši
  2. "Takav je jezik za jednu osobu." Istinit stih.
    Vidim po komentarima da te zabrinjavaju određene stvari i pojave, rekla bih popratne ovoga čime se baviš. Zajebi to... eto. Tek toliko.

    OdgovoriIzbriši
  3. Kada bih zajebao sve što me zajebava, reci mi, gdje bih to dospio? Osim, eventualno, u ludnicu ili pod zemlju?

    OdgovoriIzbriši
  4. završio bi u vagini gdje svaki pošten čovjek, umjetnik ili poljoprivrednik završava.. sorry na grubosti, učim se iskrenosti.

    OdgovoriIzbriši
  5. i to nebitno čijoj, prve konobarice koja ti potoči kavicu ujutro..

    OdgovoriIzbriši
  6. Nemoj tako, ja sam pristojno ždrijebe:))

    OdgovoriIzbriši
  7. Nisi uopće, to se samo praviš. I nisi više ždrijebe, već ... :)

    OdgovoriIzbriši
  8. Pa dobro, pristojna raga koja se samo pravi da je pristojna, a zapravo je đubre da ne može biti đubrastije:))

    OdgovoriIzbriši